Obrazovna mreža pruža prostor za sinergijsko djelovanje i holistički pristup u izgradnji obrazovanja u školskom području i ima zadatak prepoznavati nedostatke i slabe strane obrazovanja djece na području određenog kvadratnog kilometra obrazovanja i djelovati kako bi isti bili uklonjeni ili umanjeni. U tom procesu mijenja se percepcija i stav o važnosti obrazovanja, kakva nastava treba da bude kako bi djeca imala benefite u procesu obrazovanja.
Sve inicijative koje su pokrenute i koje su provedene od strane partnera obrazovne mreže Kiseljak su utemeljene na izazovima koji su na području kvadratnog kilometra Kiseljak identifikovani u oblasti obrazovanja. Mreže pojedinca i organizacija u lokalnoj zajednici su velika snaga u tom procesu, jer njihov rad predstavlja doprinos u realizaciji iskazanih potreba ili ukljanjanju barijera da djeca prate obrazovni proces. Proces rada je zasnovan na vrijednosti društvenog povjerenju i kulturi cijenjenja doprinosa.
Centralni izazov kvadratnog kilometra obrazovanja Kiseljak
Veliki broj izostanaka školske djece u osnovnoj školi i prevencija isključenja školske djece iz obrazovanja su definisani kao centralni izazovi oko kojih obrazovna mreža partnera i pedagoški tim provode aktivnosti. U taj proces su uključeni menadžment i nastavno osoblje osnovne škole "Kiseljak", pedagoški tim i akteri obrazovne mreže.
Detaljnom analizom centralnih izazova koji ometaju da se svakom djetetu omogući uspješno učešće u obrazovnom procesu i ispunjenje individulanog razvoja, uvrđeni su uzroci. Neki od uzroka su nizak nivo obrazovanja roditelja, loša socio-ekonomska situacija romskih porodica i nizak životni standard, ne postojanje obdaništa u zajednici, slab podsticaj učenicima/ama u osnovnoj školi, neadekvatna opremljenost škole, nedostatak podrške za učenje kod kuće...
Shodno definisanim uzrocima centralnih izazova za djecu u ovom kvadratnom kilometru obrazovanja, akteri iz mreže su se okupili i kroz svoje aktivnosti koje već provode, kao i kroz nove inicijative su se usmjerili na umanjenje i uklanjanje izazova u odgojno-obrazovnom procesu djece na Kiseljaku.
Tema: Prevencija međuvršnjačkog nasilja
U zajednici i u školi ova tema se pokazala kao izuzetno bitna na kojoj se treba raditi. Generalno, u mjesnoj zajednici Kiseljak se mještani bore za svoja prava. U prošlosti nisu htjeli da prijave slučajeve nasilja u porodici ili među vršnjacima policiji, nego bi krili nasilje.
Zabilježen je niz situacija međuvršnjačkog nasilja kod školske djece. Prvi korak u prevenciji je bio istraživanje o doživaljaju i razumijevanju nasilja među učenicima/ama koje je provela pedagogica škole. Analiza je pokazala da učenici/ce ne poznaju oblike nasilnog ponašanja i da konkretne oblike nasilja zapravo ne doživljavaju kao nasilje, kao i da postoji potreba za podrškom sa aspekta socijalne kohezije i razvijanja komunikacijskih vještina učenika/ca.
Aktivnosti prevencije međuvršnjačkog nasilja su započele u školi kroz projektnu nastavu i vršnjačko podučavanje, a zatim su Zavod za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona, JU Odgojni centar Tuzlanskog kantona, neformalna grupa mladih "Sinapsa" uz podršku Fondacije tuzlanske zajednice, kao i predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona svojim aktivnostima dali podršku u prevenciji međuvršnjačkog nasilja školske djece.
Partneri su svoj doprinos dali kroz radionice sa učenicima/ama i sa roditeljima učenika/ca. Praksa u organizaciji edukativnih radionica je da škola definiše ciljnu grupu i specificira temu.
Cilj edukativnih radionica je bio osnažiti djecu i mlade slabijeg socio-ekonomskog statusa, da se lakše nose sa svakodnevnim izazovima u svom rastu i razvoju, te doprinos u očuvanju mentalnog zdravlja kod djece i mladih u osnovnoj školi. Učenici/ce su imali/e priliku da se upoznaju sa oblicima nasilja, posljedicama po žrtvu i nasilnika, kao i načinima kako komunicirati u konfliktnim situacijama sa vršnjacima. S druge strane, roditelji su imali priliku razgovarati o važnosti roditeljske uloge u odgoju djeteta i kako roditelj može podržati odgojno-obrazovni proces djeteta.
Dodatno prema opserviranoj potrebi od strane škole, odnosno po preporuci Centra za socijalni rad Tuzla, JU Odgojni centar tuzlanskog kantona sa učenicima/ama provodi individualne tretmane.
Na ovaj način u zajednici se vraća povjerenje Roma prema institucijama, ali i institucija prema romskoj zajednici čime se doprinosi smanjenju pojave međuvršnjačkog nasilja u zajednici i školi.
Tema: Higijenske navike i briga o zdravlju
Razvijanje i održavanje higijenskih navika, kao i briga o zdravlju je izazov za određene porodice na Kiseljaku. Određeni broj domaćinstva, uglavnom Romskih porodica, nemaju osnovne sanitarne uslove. Ovaj izazov je evidentiran kod školske djece ali i kod mladih, žena i odraslih u zajednici.
Uspolenici/ce škole svakodnevno nastoje podržati učenike/ce i osigurati sigurno okruženje unutar škole. Ova tema je dodatno akutalizirana za vrijeme epidemije COVID 19, obzirom da je tada i u školi bilo izazovno održavati propisane higijenske uslove usljed nedostatka sredstava i neuslovnih toaleta. Uz podršku Ministarstva obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona i Međunarodnog udruženja "Interaktivne otvorene škole" Tuzla, na jednom spratu škole su renovirana dva toaleta koja su namijenjan za učenike/ce i nastavnike/ce. Na tome se nije stalo. Kako bi se uredili toaleti i na drugom spratu škole, razvojni tim škole je odlučio da uz podršku Fondacije tuzlanske zajednice pokrene kampanju pod nazivom "Da toalet 21. stoljeća bude gotov do proljeća" čime su se obezbijedila sredstva za renoviranje. Renoviranjem toaleta na oba sprata škole stvorili su se bolji uslovi za pohađanje nastave za 200 učenika škole. Pored prikupljanja sredstava za renoviranje toaleta u školi, paralelno su se provodile radionice sa djecom o važnosti i načinima održavanja lične higijene, a sve s ciljem razvijanja i očuvanja što boljih higijenskih navika kod djece.
Sa aspekta higijene zuba, za učenike/ce škole od strane JU Dom zdravlja Tuzla, uz podršku Fondacije tuzlanske zajednice i u saradnji sa osnovnom školom Kiseljak, su organizovane radionice i pregledi u stomatološkoj ambulanti. Nakon radionica i pregleda, određeni broj učenika/ca je nastavio liječenje zuba i brigu o higijeni zuba i to je veliki uspjeh uzimajući u obzirom da do tada djeca nisu posjećivala stomatologa.
Dodatno, pedagoški tim je za konketne porodice koje prati i koje su bile u stanju potrebe, od sredstava matičnih organizacija i u saradnji sa pojedincima koji su bili spremni izdvojiti određena sredstva, obezbijedio osnovne higijenske uslove u nekoliko domaćinstava (toalet, kuhinja) i higijenskih potrepštine poput sredstava za higijenu.
Udruženje žena romkinja "Bolja budućnost" svake godine organizuje besplatne zdravstvene preglede za određen broj žena i muškaraca, dok udruženje građana "Eurorom" takođe organizuje besplatne sistematske preglede za određeni broj građana iz zajednice.
Tema: Opremljenost škole
JU osnovna škola "Kiseljak" u zajednici datira još od 1994. godine. Na površini od 7000 m2, škola posjeduje školsku zgradu sa 9 kabineta, fiskulturnu salu, biblioteku, dvorište, i školsko igralište. Međutim, namještaj i podovi unutar škole nisu obnovljeni od dana kada ja škola postala. 30% djece koja su pohađala nastavu nisu imala udžbenike, sveske i/ili pribor za rad. Za nastavnike/ce je bilo izazovno pripremati nastavu, obzirom da nisu raspolagali sa adekvatnom opremom i nastavnim sredstvima. Izazovno je bilo pripremiti određene radne listove za učenike/ce i nadomjestiti nedostatak udžbenika, ukoliko se nema papira, printera i/ili tonera u školi.
Uz podršku Ministarstva obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona, u školi je obnovljen namještaj u dvije učionice.
Međunarodno udruženje "Interaktivne otvorene škole" Tuzla, u saradnji sa menadžmentom, nastavnicima/ama i stručnim saradnicima/ama škole, kroz nastavne prakse, razredne i školske projekte je podržalo nabavku informatičke opreme, namještaja, bibliotečke građe i uređeno je nekoliko kutaka unutar škole. U svakoj učionici nastavnici/ce za rad imaju računar, projektor i printer što doprinosi lakšoj pripremi i kvalitetnijom realizaciji nastavnog procesa. U holu škole uređen je kutak za učenike/ce. Učenici/ce u tom kutku provode slobodno vrijeme radeći zadaću, razgovaraju, planiraju aktivnosti ili čitaju knjigu. U biblioteci škole uređen je kutak za čitanje i gledanje crtanih filmova. U ovom prostoru se dodatno organizuju susreti vršnjačkih edukacija. Uređen je kutak za roditelje, za informativne sastanke sa nastavnicima/ama. U učionici u kojoj borave učenici/ce nižih razreda je opremljen kreativni kutak sa didaktičkim materijalima za lakše usvajanje nastavnog gradiva, sa posebnim fokusom na učenike/ce koji/e ne pohađaju redovno nastavu, a pomoću didaktičkih materijala sa vršnjacima brže usvajaju gradivo. Uređen je kabinet stručnih saradnika/ca (defektolog, opligofrenolog, tiflolog) sa didaktičkim materijalima, Montessori pločama, kutkom za odmaranje i ortoptičkim-kabinetom. Ovaj kabinet je nastao kao potreba za podrškom djeci koja se susreću sa teškoćama i preprekama u učenju i učešću nastvanom procesu i nemaju mogućnost da idu na tretmane u medicinsku ustanovu zbog udaljenosti i nedostatka sredstava za prevoz.
Tema: Obrazovanje roditelja
Jedan od izazova koji utiču da uspjeh djece određenih porodica u ovom kvadratnom kilometru obrazovanja je nizak nivo obrazovanja roditelja. To rezultira neadekvatnom saradnjom roditelja i škole, podrškom školskoj djeci u učenju i generalno rezlutira neafirmisanjem obrazovanja kao preduslova za uspjeh i egzistenciju u budućem životu djece.
Na susretima pedagoškog tima često se razgovara o izazovima u roditeljsku određenih porodica, o potrebi da roditelji preuzmu aktivnu ulogu u zajednici i odgoju i obrazovanju svoje djece.
Obrazovanje roditeljske zajednice školske djece se prvenstveno odvija u školi. Teme se definišu prema opserviranim izazovima kod djece i uglavnom se organizuju pod stručnom ekspertizom škole ili u saradnji sa partnerskim ustanovama i organizacijama što ovisi o tematici koja je aktuelna.
Paralelno, prilike za jačanje roditeljskih kompetencija su uspostavljene i u zajednici.
Pedagoški tim, svaki/a član/ica iz oblasti svog djelovanja su organizovali edukativne radionice za roditelje. Teme su definisane na osnovu izazova koji su utvrđeni kod djece u školi i zajednici. JU centar za socijalni rad Tuzla u saradnji sa kolegama iz Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona su organizovali edukativne radionice za roditelje na teme "Prosjačenje", "Nasilje u porodici" i "Maloljetnički brakovi". Romski medijatori su organizovali edukativne radionice na teme "Maloljetnički brakovi" i "Prevencija maloljetničkih trudnoća". Pedagogica škole je organizovala radionicu na temu "Odgovorno roditeljstvo". Sve edukativne radionice su bile dio jednog programa i organizovane su u nizu. Pored edukativnih aktivnosti za roditelje koje se provode u zajednici, prema utvrđenoj potrebi članovi/ce pedagoškog tima provode i susrete savjetovanja roditelja. Savjetovanja su uglavnom vezana za podršku školskoj djeci u obrazovanju.
Udruženje "Početak" je na Kiseljaku pokrenulo projekat koji je kontinuiran i koji se nastavlja, a fokusira se na razvijanje funkcionalnih vještina majki. Oformljen je klub žena koje u društvenom centru imaju radionice kuhanja, šivenja, pletenja, izrade dekupaža, zatim vrtlarstva. Ono što je karakteristično za ovaj program obrazovanja majki je da nakon rada u društvenom centru imaju zadatak da sve naučeno primjenjuju u svojim domaćinstvima. Tako je na primjer organizovano takmičenje koja će majka ljepše urediti svoje dvorište. Dodatno, u okviru ovog programa organizuju se i edukativne radionice za majke s ciljem jačanja uloge majke u porodici.
Udruženje žena romkinja "Bolja budućnost" je ženska romska organizacija koja od 2001. godine, kroz socio-ekonomske programe, programe ljudskih prava, programe zagovaranja i političke participacije doprinosi poboljšanju uslova života romske populacije sa fokusom na Romkinje u Kiseljaku.
Udruženje "Artsinteza" provodi edukacije sa majkama na područiju mjesne zajednice Kiseljak i pokazalo se da se iz radionice u radionicu povećava interes da budu okupljene da razgovaraju o problemima, o odgovornosti u obrazovanju, da mogu tražiti pomoć.
Fondacija tuzlanske zajednice je u zajednici provela anketu s ciljem prikupljanja informacijama o oblastima koje su prioritetne za obrazovanje roditelja i mladih. Shodno analizi ankete, za mlade i roditelje, od strane udruženja građana Agora su organizovani kursevi u društvenom centru Kiseljak kao što su informatika, slastićarstvo, engleski jezik, pisanje biografije i apliciranje za posao.
Tema: Podrška školskoj djeci u pisanju domaće zadaće
Izazov u savladavanju školskog gradiva i napretka u učenju školske djece je nedostatak podrške u izradi domaće zadaće i u učenju kod kuće. Roditeljima određenih porodica, uglavnom porodica koje socio-ekonomski marginalizirane nije prioritetno obrazovanje djece. U najvećem broju slučajeva roditelji nisu opismenjeni i shodno tome nisu u prilici da podrže svoju djecu, a s druge strane nizak ekonomski status roditelje dovodi u poziciju da se svakodnevno snalaze kako bi prehranili porodicu.
Kako bi se djeca podržala u školi i u zajednici su uspostvaljene prakse koje podržavaju napredak djece i daju priliku da se učenje nastavi i nakon nastave u školi.
Unutar škole, razvojni tim je uspostavio praksu pomoći u pisanju domaće zadaće kroz koju stariji učenici/ce pomažu mlađima u biblioteci škole. Ova praksa je više opisana u dijelu praksi razvojnog tima škole ovog kvadratnog kilometra obrazovanja.
Udruženje "Početak" u saradnji sa osnovnom školom "Kiseljak" i uz podršku Međunarodnog udruženja "Interkativne otvorene škole" Tuzla provelo projekat "Vršnjak vršnjaku" pri čemu je grupa od 6 učenica od 7 do 9. razreda educirana da budu mentori učenicima/ama 1. razreda. Ciljnu grupu učenika/ca 1. razreda kojima je potrebna podrška u učenju je definisala učiteljica u saradnji sa pedagogicom škole. Svako dijete ima svog mentora. Uloga mentora je da kroz sedmiče susrete sa učenikom/com obradi uradi domaću zadaću koju učiteljica zabilježi. Ova praksa je doprinijela napretku u učenju za učenike/ce ciljne grupe u 1. razredu, ali i razvijanju organizacijskih i komunikacijskih vještina mentora.
Dodatno, udruženje "Početak" i "Zemlja djece u BiH", u društvenom centru Kiseljak, sedmično organizuju susrete sa školskom djecom osnovne škole svih uzrasta pri čemu se djeci pruža pomoć u izradi domaće zadaće i u učenju. Ova dva udruženja pored podrške u učenju i pisanju domaće zadaće, svake godine za određen broj učenika/ca doniraju školske torbe i školski pribor.
Tema: Loša socio-ekonomska situacija romskih porodica i nizak životni standard
Prema posljednjih podacima socijalnog mapiranja naselja u mjesnoj zajednici Kiseljak u Tuzli, na anketiranom području 226 stanovnika je radno sposobno, od čega 10 stanovnika ili 4,4 % ima status „zaposlenih“, 104 stanovnika ili 46% je nezaposleno od kojih se njih 52 ili 48 % nalazi na evidenciji nezaposlenih kod Službe za zapošljavanje TK. Kada je u pitanju obrazovna struktura, za stanovništvo od 15 i više godina, analiza je pokazala da je bez obrazovanja 121 osoba odnosno 51.3% stanovnika. Osnovnu školu je završilo 31,4% stanovnika, dok
srednjoškolsko obrazovanje ima svega 9,7% stanovnika. Obrazovni prosjek stanovnika jeste završena osnovna škola. Nizak nivo obrazovanja porodica i ekonomskih uslova je izazov za djecu koja pohađaju osnovnu školu, obzirom da sticajem okolnosti nemaju adekvatnu podršku za obrazovanje. Mora se istaći da ovaj slučaj nije u svim porodicama, obzirom da postoje i porodice sa niskim stepenom obrazovanja i koje žive u teškim uslovima, a podupiru djecu u obrazovanju i smatraju obrazovanje prioritetnim.
Obrazovna mreža partnera Kiseljak ima veoma važnu ulogu u podršci porodicama koje su u stanju potrebe. Zadnjih 15 godina je aktivno nekoliko udruženja koja rade na poboljšanju životnih uslova Roma u ovom naselju, kao što su Evanđeoska crkva, zatim udruženje "Početak", udruženje žena romkinja "Bolja budućnost", udruženje građana "Euro Rom", udruženje građana "Sae Roma", udruženje građana "Artsinteza", udruženje „Zemlja djece u BiH“ i drugi. Navedene organizacije redovno opskrbljuju porodice u stanju potrebe sa osnovnim prehrambenim, higijenskim i odjevnim sredstvima.
Provedene su akcije prikupljanja sredstava za obnavljanje određenih stambenih jedinica. Jedna od porodica kojoj je pružena pomoć je bila sa 14 djece. Porodica nije imala toalet, koji je prokišnjavao i koji je posjedovao samo jednu prostoriju. Od 14, 8 djece je pohađalo osnovnu školu. Romske organizacije su se udružile sa vlastitim raspoloživ sredstvima i uz podršku donatora koji se samovoljno prijavio da pomogne, i na taj način su se toj porodici obezbijedili osnovni životni uslovi u domaćinstvu.
Obzirom da određeni broj domaćinstava sa školskom djecom nema uslove za održavanje čistoće odjeće, Evanđeoska crkva je u svom objektu koji posjeduje na Kiseljaku na raspolaganje stavio veš mašine gdje porodice koje su u stanju potrebe imaju priliku bez naknade da peru odjevne predmete.
Fondacija tuzlanske zajednice među brojnih fondovima ima i fond za Kiseljak u okviru kojeg se svake godine otvara javni poziv za prijave za poduzetništvo. Svi građani Kiseljaka imaju priliku da apliciraju za edukaciju, mentorstvo, stručnu podršku i finansijsku podršku za pokretanje biznisa ili prihodovne aktivnosti. Na ovaj način nekoliko porodica na Kiseljaku je pokrenulo vlastiti biznis i prihodovne aktivnosti kao što su plastenik, frizerski salon, uzgoj živine, otkup sekundarnih sirovina i slično. Ova praksa kreira priliku porodicama koje imaju egzistencijalne izazove da se educiraju i kroz pokretanje vlastitog biznisa ili prihodovne aktivnosti obezbijede osnovne materijalne potrepštine.
Primjer jedne uspješne priče: Jedna porodica danas živi u vlastitoj kući koja je opremljena različitim donacijama, a prije toga živjeli su na samom kraju sela u smještaju bez vode i struje i doslovno nikakvim uslovima za normalan život. Situacija se u proteklim godinama za njih itekako promijenila nabolje. U posljednjih osam godina proizvode paprike, luk, krompir, špinat, salatu. Sve ovo uzgajaju za potrebe svoje porodice i prodaju. Od toga žive i školuju dijete. Već imaju svoje redovne kupce i uglavnom sve što proizvedu, to i prodaju. Potražnja je velika.
Tema: Slab podsticaj učenicima/ama – motivacija, kreativnost, funkcionalna znanja, emocionalna inteligencija, komunikacijske vještine
Rad u učionici sa učenicima/ama svakodnevno zahtjeva prilagođavanje i kreiranje prilika za usvajanje funkcionalnih i praktičnih znanja i vještina kao pripremu za budući život. Izostanci učenika/ca, ne posjedovanje udžbenika, nedovoljna podrška roditelja kod kuće u učenju, neadekvatni uslovi življenja u domaćinstvu, teškoće u usvajanju gradiva nastavnog plana i programa su jednako izazovi i za nastavnike/ce osnovne škole Kiseljak.
Priliku za jačanje nastavničkih kompetencija prvenstveno pruža Pedagoški zavod Tuzlanskog kantona, koji svake godine u januaru, junu i augustu mjesecu organizuje edukacije za nastavnike/ce svih osnovnih i srednjih škola Tuzlanskog kantona.
U nastojanju da se podrže menadžement, nastavno osoblje i stručni saradnici/ce škole kako bi se barijere i izazovi s kojima se školska djeca susreću umanje ili uklone, Međunarodno udruženje "Interaktivne otvorene škole" Tuzla je u okviru projekta "1 kvadratni kilometar obrazovanja" organizovalo niz aktivnosti koje su planirane zajednički sa školom. Podrška je organizovana na nekoliko nivoa.
Na organizacijskom nivou pružena je podrška u uspostavljanju razvojnog tima i razvojnog plana škole. Velika pažnja kroz organizovane susrete je posvećena međuljudskim odnosima i uspostavljanju podržavajuće školske klime i kulture među uposlenicima/ama škole.
Organizovan je niz edukacija za razvojni tim škole. Razvojni tim je osposobljen za pisanje, provođenje i praćenje projekata.
Saradnja sa lokalnom zajednicom i sa roditeljima je takođe bila jedna od oblasti na kojima se radilo. Pružena je podrška u uspostavljanju transparente saradnje sa lokalnom zajednicom.
Na nivou nastave, organizovan je niz edukacija, radionica i mrežnih susreta sa drugim školama s ciljem razmjene iskustava. Teme edukacija i mrežnih susreta sa drugim školama su definisane shodno izazovima s kojima se školska djeca susreću u kvadratnom kilometru obrazovanja Kiseljak. Neke od tema edukacija su bile: Nenasilna komunikacija, Projektna nastava, Rad sa učenicima/ama sa teškoćama i preprekama u učenju i učešću u redovnom nastavnom procesu, Samopouzdanje učenika/ca, Saradničko učenje, Interaktivne metode, Kamišibaj tehnika... Nakon svake edukacije, nastavnici/ce i stručni/e saradnici/ce su naučeno sa edukacije primjenjivali u praksi. Primjena je kod djece rezultirala podizanjem nivoa samopuzdanja i motivacije za rad kod učenika/ca, kao i unapređenja vještina u oblasti čitalačke, matematičke i prirodno-naučne pismenosti. Unutar škole su uspostavljene održive prakse za podršku učenicima/ama u usvajanju početne pismenosti i koje osiguravaju aktivno učešće djece u nastavnom procesu.
Pored edukacija, uposlenicima/ama škole je pružena podrška i kroz konsultativne susrete i pedagoške radionice.
Promjena stava, odnosno otvorenost u kreiranju prilika za učenje učenicima/ama, timski pristup u planiranju i radu, suosjećanje sa učenicima/ama, transparentna razmjena informacija, povećan nivo samopuzdanja i sigurnosti u sebe, lični rast i zajedništvo unutar kolektiva su rezultati podrške i saradnje Međunarodnog udruženja "Interaktivne otvorene škole" Tuzla i škole.
Podršku u jačanju nastavničkih kompetencija, na iskazanu potrebu uposlenika/ca škole pruža i Zavod za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona. Nastavnici/ce u ovom kvadratnom kilometru obrazovanja se u svom radu susreću sa djecom koja imaju teškoće i prepreke u učenju i učešću u nastavnom procesu i shodno tome od Zavoda je za njih organizovano niz edukacija o određenim vrstama bolesti. Da posao koji kontinuirano zahtjeva prilagođavanje, praćenje i dinamiku nije stresan, ne može se reći. Shodno tome, Zavod kao dio obrazovne mreže partnera je u svrhu podrške nastavnicima/ama organizovao edukacije na temu "Mentalno zdravlje", ali i mjerenje pritiska i šećera u krvi uposlenicima/ama škole.
Tema: Nepostojanje obdaništa za djecu
Mjesna zajednica Kiseljak je jedna od rijetkih u kojoj ne postoji obdanište za djecu najnižeg i predškolskog uzrasta. To predstavlja izazov i za roditelje, posebno roditelje koji su zaposleni, a imaju malu djecu. Često se dešavala situacija da školska djeca izostaju sa nastave jer moraju čuvati mlađeg brata ili mlađu sestru dok roditelji nisu kod kuće.
Od 2019. godine u zajednici postoji društveni centar kojeg je izgradila Fondacija tuzlanske zajednice. Unutar društvenog centra pored prostorija za zajednički rad, sala za aktivnosti, biblioteke sa knjigama, matičnog ureda postoji i prostor koji se zove Pedagoška radionica i koji je namijenjen za djecu iz zajednice. Prostor je opremljen sa namještajem i igračkama za djecu i ima sve adekvatne uslove kako bi djeca konstruktivno provodila vrijeme.
Od 2022. godine, kako bi se na neki način nadomjestio nedostatak obdaništa u zajednici u prostoru pedagoške radionice je krenuo sa realizacijom program "Biblioteka igračaka" koji vodi udruženje "Početak" uz podršku Fondacije tuzlanske zajednice. Cilj programa je kreirati prilike za najmlađu djecu iz zajednice za učenje, druženje i konstruktivno provođenje vremena sa ili bez roditelja.
Kroz program "biblioteka igračaka" najmlađi imaju priliku da uče pjesmice, pisati i crtati, imenovati vlastita osjećanja, ali i da uče kuhati. U okviru programa se organizuju različite aktivnosti koje dopriose razvijanju memorije i pažnje kod djece. Dodatno, ponekad aktivnostima prisustvuju i roditelji koji čitaju bajke mališanima.