Mjesna zajednica Kiseljak je rubna zajednica grada Tuzla i nalazi se u prirodnom okruženju sa mnogo resursa. Na području ove mjesne zajednice egzistira obrazovna ustanova osnovna škola „Kiseljak“ Tuzla, ambulanta porodične medicine, apoteka, pošta, dva vjerska, dva trgovinskog objekta. Socijalni radnik JU Centar za socijalni rad Tuzla dolazi u naselje jednom sedmično u svrhu pružanja informativno-savjetodavne podrške stanovnicima ove mjesne zajednice, prevashodno iz oblasti, socijalne, dječije i porodične zaštite. Značajan prirodni resurs mjesne zajednice Kiseljak je i prirodni izvor mineralne vode koji postoji više od 100 godina. Nalazi se u neposrednoj blizini obale jezera Modrac i prepoznato je izvorište termominearalne vode. Po ovom izvoru mineralne vode-kiseljaka naselje Kiseljak je i dobilo ime. U dijelu naselja Kiseljak u kome je naseljeno uglavnom romsko stanovništvo. Pored resursa, ova mjesna zajednica ima teškoće koje utiču na rast i razvoj djeca i mladih.
Kako bi poboljšali uslove življenja u svojoj lokalnoj zajednici, mještani Kiseljaka kod Tuzle su 2015. godine odlučili stvar uzeti u svoje ruke, kada su se okupili u Lokalnu grupu za razvoj Kiseljaka (LGZR) i od tada čine vidljive promjene.
Izazovi s kojima se susreću određene porodice u ovom kvadratnom kilometru obrazovanja polaze od egzistencijalnih uslova za život kao što su nedostatak adekvatnog stambenog objekta, sanitarija, dotoka vode i struje, kao i sredstava za svakodnevne životne potrebe. Shodno tome, u određenim porodicama svakodnevni prioritet nije obrazovanje, nego preživljavanje.
Prije uspostavljanja kvadratnog kilometra obraovanja, škola i partneri koji su djelovali na području Kiseljaka, su nastojali pomagati porodicama i školskoj djeci koja dolaze iz socio-ekonomski marginaliziranih porodica. Međutim, nedostajala je institucionalna sistemska podrška i održivost je bila upitna. U posljednjih 15 godina, u mjesnoj zajednici Kiseljak su djelovale mnoge organizacije baveći se podrškom oko socijalnih i ekonomskih izazova s kojima se susreću određene porodice koje su tu naseljene. Neke su imala dugoročan rad i podršku, a neke su sporadično učestvovale u aktivnostima podrške.
Aktivnosti uspostavljanja kvadratnog kilometra obrazovanja započele su 2019. godine. Tokom susreta i radionica istaknuto je da škola predstavlja poligon za različite projekte i aktivnosti koje nisu dio godišnjeg plana rada škole, nisu nadležnost škole niti su planirani prema potrebama školske djece. Postojala je spremnost škole da bude uključena, međutim fokus na promjene koje žele postići nije bio jasan i definisan od strane svih.
Paralelno su tekla dva procesa.
Prvi, s fokusom na uspostavaljanje sistemske i transparentne saradnje i podrške djeci, radilo se na jačanju kapaciteta menadžmenta, razvonog tima i nastavnog osoblja škole, zatim na uspostavljanju razvojnog plana škole i definisanju prioritenih oblasti za unapređenje i u skladu sa tim su se planirale saradnje sa partnerima iz lokalne zajednice.
Drugi, uspostavljanje obrazovne mreže partnera koju su uspostavili Fondacija tuzlanske zajednice i Međunarodno udruženje "Interaktivne otvorene škole" (MIOS Tuzla). Obrazovna mreža partnera Kiseljak je oformljena 2019. godine, a članovi su bili predstavnici/ce ustanova, organizacija koji/e provode određene aktivnosti na području Kiseljaka. U obrazovnu mrežu partnera je uključena i osnovna škola "Kiseljak".
Fokus rada obrazovne mreže Kiseljak, su izazovi s kojima se susreću djeca i mladi sa ovog područija u oblasti obrazovanja. Neki od definisanih izazova su visok broj izostanaka školske djece, maloljetničke udaje, ne postojanje vrtića za djecu najnižeg uzrasta, nasilje među djecom i u porodicama, maloljetničke trudnoće, izostanak pismenosti djece, mladih i starih, nedostatak podršku u odgoju i obrazovanju školske djece kod kuće...
Kreiran je akcioni plan saradnje uključenih partnera sa definisanim prioritetnim oblastima za unapređenje, trenutnim stanjem i pokazateljima uspjeha.
Članovi/ce obrazovne mreže partnera se susreću najmanje dva puta godišnje kako bi razgovarali o aktivnostima koje provode, analizirali prioritete na kojim će raditi, definisali stanje uspjeha i dogovarali nove zajedničke ili pojedinačne inicijative usmjerene na unapređenje kvaliteta života školske djece, mladih i starijih u oblasti obrazovanja na Kiseljaku.
Dodatno, pored obrazovne mreže partnera, Fondacija tuzlanske zajednice je uspostavila i operativno tijelo "Pedagoški tim" kojeg čine stručnjaci iz JU Centar za socijalni rad Tuzla, JU Dom zdravlja Tuzla, romski medijatori, predstavnik/ca škole, predstavnik/ca Fondacije tuzlanske zajednice i Međunarodnog udruženja "Interaktivne otvorene škole" Tuzla. Pedagoški tim u svom fokusu rada, kroz jednomjesečne susrete i rad na terenu ima pokretanje, provođenje i praćenje incijativa fokusiranih na konkretne porodice. Neke od inicijativa koje provodi pedagoški tim su:
- identifikovanje, pružanje podrške i praćenje porodica koje su u stanju porebe sa socijalnog i ekonomskog aspekta;
- podrška školi kako bi svako dijete sa područja Kiseljak, koje je steklo uslove, upisalo osnovnu školu;
- podrška djeci za sticanje prava na zdravstvenu zaštitu, u vađenju dokumentacije poput rodnog lista, državljanstva...;
- podrška u nastavku školovanja nakon osnovnog obrazovanja;
- savjetodavni razgovori i radionice sa roditeljima.
U junu 2020. godine Fondacija tuzlanske zajednice je zvanično otvorila i društveni centar u Kiseljaku koji predstavlja dodatni resurs za razvoj i jačanje zajednice.
Od januara 2023. godine, osnovna škola Kiseljak je preuzela vođenje obrazovne mreže partnera.
Sa aspekta saradnje partnera na području kvadratnog kilometra obrazovanja, ovaj način rada je doprinjeo:
- transparentnoj razmjeni informacija o aktivnostima koje se provode;
- zajedničkom praćenju realizacija aktigvnosti i mjerenju promjene;
- efikasnijim ulaganjem i korištenjem resursa među partnerima u radu na izazovima
- unapređenju saradnje i sinergijskom djelovanju partnerskih ustanova i organizacija.
Sa aspekta definisanih izazova s kojima se djeca i mladi susreću u ovom kvadratnom kilometru obrazovanja, ovaj način rada je dorpinijeo:
- smanjenju broja izostanaka školske djece za 50%;
- nastavku školovanja učenika/ca nakon osnovne škole;
- unapređenju saradnje roditelja i škole;
- razvijanju motivacije za učenje školske djece kroz različite pristupe koje nastavnici/ce koriste u nastavi;
- kreiranju adekvatnih uslova za rad unutar škole sa aspekta opreme i prostora;
- unapređenju osnovnih uslova za život porodica koje su u stanju potrebe;
- zapošljavanju i pokretanju vlastitih obrta u porodicama koje se susreću sa egzistencijalnim izazovima;
- obrazovanju majki i razvijanju životnih vještina kao što su kuhanje, vrtlarstvo, ekologija....
- uspostavljanju vanškolskih nekomercijalnih aktivnosti za djecu najnižeg uzrasta.